raskrikavanje
PROJEKAT PORTALA KRIK
  Rizični mediji
  Istraživanja
  Vesti
  Najnovije
  Lažna vest
Izvorni članak je objavljen 21.12.2018. (Srpski telegraf)
Tabloid tvrdi da u Srbiji ukidaju podelu na dečake i devojčice
11.01.2018.    Vesna Radojević    Foto: Pixabay
U kratkom tekstu Srpski telegraf pokušao je da ubedi čitaoce da se u Srbiji ukida podela na dečake i devojčice, da će se za decu govoriti „ono“, da pomeša priručnike za učenje o nasilju i širi govor mržnje. U tekstu pod naslovom „Užas: u vrtićima će za decu govoriti ono“ Srpski telegraf je netačno izvestio da je to cilj novog projekta koji u nekoliko škola u Srbiji sprovodi Unicef.
Srpski telegraf navodi:
„Podstičite decu da sami odaberu da li će biti dečak ili devojčica", skandalozna je poruka iz Priručnika za prevenciju rodno zasnovanog nasilja   1  , koje je Ministarstvo prosvete zabranilo, a nevladine organizacije poput Unicefa i dalje koriste u "projektima" u školama i vrtićima.   2  
1
Priručnik za prevenciju rodno zasnovanog nasilja nije zabranjen i on se lako može naći na sajtu Ministarstva prosvete, nauke i tehnološkog razvoja. Autorka teksta je zapravo ovaj priručnik, namerno ili slučajno, pomešala sa Obrazovnim paketima za vrtiće, osnovne i srednje škole za učenje o temi seksualnog nasilja koje je Incest trauma centar izradio u saradnji sa Ministarstvom prosvete. Te pakete je, podsetimo, ministar Šarčević izbacio iz nastave nakon što su pojedini mediji nedeljama napadali priručnik pišući da će nam deca u školi „učiti o gejevima, oralnom i analnom seksu“.

U njima ne postoje tvrdnje u kojima se nastavnicima sugeriše da podstiču decu da sama odaberu da li će biti dečak ili devojčica.

Govori se, zapravo, o rodnim stereotipima, odnosno o nenametanju „ženskih“ i „muških“ uloga deci. To su stereotipi koji, na primer, kažu da bi devojčice trebalo da nose roze, a dečaci plavu boju. Ili da dečaci bolje da voze, a devojčice peru sudove.
2
U odgovoru za Raskrikavanje Unicef je kazao da ne koristi obrazovne pakete koje je nedavno izradio Incest trauma centar.

„Projekat koji UNICEF sprovodi ima za cilj prevenciju svih oblika nasilja u školi, a sa posebnim osvrtom na rodno zasnovano nasilje. Povod za projekat je istraživanje UNICEF-a iz 2014. godine, koje je pokazalo da u osnovnim i srednjim školama u Srbiji postoji rodno zasnovano nasilje. Ukupno 69% učenika i učenica osnovnih škola i čak 74% učenika i učenica srednjih škola je odgovorilo da su najmanje jednom doživeli bar jedan oblik rodno zasnovanog nasilja od početka školske 2013/14. godine. Projekat je deo inicijative Integrisani odgovor na nasilje nad ženama i devojčicama u Srbiji, koju su pokrenuli Vlada Republike Srbije i UN agencije u Srbiji (UNDP, UN Women, UNICEF i UNFPA)“, odgovorili su iz Unicefa za Raskrikavanje.
Zanimljivo je da isti odgovor Unicefa postoji i u tekstu Srpskog telegrafa, pa ipak, neutemeljno, kroz ceo tekst tvrde da se u projektu koriste obrazovni paketi Incest trauma centra.

U tekstu, u negativnom kontekstu, novinarka Srpskog telegrafa ističe i da su autorke Obrazovnih paketa za učenje o temi seksualnog nasilja nad decom, lezbijke. Ne samo da su ove tvrdnje neutemeljene već predstavljaju i govor mržnje i diskriminaciju jer se nečijim seksualnim opredeljenjem nipodaštava stručni rad.

Na pitanja Raskrikavanja u vezi sa ovim tekstom, autorka i redakcija Srpskog telegrafa kojima smo upitili pitanja elektronskim putem, nisu odgovarali.
  Dezinformacija
Ne, deca koja nisu vakcinisana neće biti oduzimana od roditelja
Ministar prosvete Mladen Šarčević demantovao je za Raskrikavanje da će od roditelja biti oduzima...
  Dezinformacija
Novi pravilnik NE obavezuje pozivanje celog odeljenja na dečiji rođendan
„Na rođendansku žurku zvati celo odeljenje inače je to diskriminacija“, tvrde brojni m...
  Manipulisanje činjenicama
Zloupotrebom podataka prikazan porast raka kod vakcinisanih od kovida od 14.000 odsto
„Broj obolelih od raka porastao za 14.000 posto među Amerikancima koji su se vakcinisali”, piš...
Ministarstvo prosvete
Incest trauma centar
rodno zasnovano nasilje
Unicef
O nama
raskrikavanje@krik.rs
011/420-43-04
Raskrikavanje na društvenim mrežama: