raskrikavanje
PROJEKAT PORTALA KRIK
  Rizični mediji
  Istraživanja
  Vesti
  Najnovije
  Lažna vest
  Neutemeljeno
Izvorni članak je objavljen 09.08.2018. (Srpski telegraf)
„Tajne Đinđićeve beleške o Kosovu” odavno dostupne javnosti
10.08.2018.    Marija Vučić    Zoran Đinđić; Foto: Wikimedia/ World Economic Forum
Iako politička pozadina ubistva premijera Zorana Đinđića ni posle 15 godina nije rasvetljena, Srpski telegraf „ekskluzivno” objavljuje da je Đinđić zapravo ubijen zbog svoje strategije za Kosovo. U tvrdnjama se pozivaju na Đinđićeve beleške iz 2002. godine za koje navode da su „skrivane 16 godina”. Međutim, nije reč ni o kakvom tajnom niti ekskluzivnom dokumentu – iz Arhiva Srbije za Raskrikavanje potvrđuju da je on „odavno poznat javnosti” i da je deo kataloga koji je pratio veliku izložbu zaostavštine Zorana Đinđića 2009. godine. Ovaj dokument, o kome su mediji pisali u više navrata tokom godina, može se naći i na internetu.
Srpski telegraf navodi:
„ĐINĐIĆ JE UBIJEN ZBOG OVIH PAPIRA
Srpski telegraf došao je do beleški o podeli pokrajine koje su skrivane 16 godina 
  1   i u kojima se po tačkama navodi šta treba uraditi da bi se došlo do trajnog rešenja kosovskog čvora”.
1
Da je reč o javno dostupnim dokumentima, na Tviteru je objavio nekadašnji predsednik Demokratske stranke i premijer nakon ubistva Đinđića, Zoran Živković.




Iz Arhiva Srbije za Raskrikavanje objašnjavaju da je marta 2009. godine bila organizovana izložba „Idejom i životom – zaostavština dr Zorana Đinđića” koja je bila otvorena više meseci.

Deo izložbene postavke bio je i dokument pod radnim nazivom „Strategija za KiM” iz decembra 2002. godine, a u katalogu koji prati postavku objavljena je fotografija navedenog dokumenta, tako da je odavno poznat javnosti”, navode iz ove institucije.

O spomenutim beleškama u kojima Đinđić razrađuje strategiju za Kosovo i Metohiju mediji su više puta pisali tokom godina, a one se mogu naći i na sajtu zorandjindjic.org.

Reč je o Virtuelnom muzeju Zorana Đinđića, koji je pokrenula Fondacija dr Zoran Đinđić, u kome se nalaze brojna dokumenta iz njegove zaostavštine.
I dok na senzacionalističkoj naslovnoj strani i u naslovu teksta tvrdnju da je Đinđić ubijen zbog ovih papira iznose kao nepobitnu činjenicu, čitalac u tekstu saznaje da je to bio motiv ubistva „prema mišljenju nekih političara” i da o tome zapravo postoje samo indicije.

Citiraju ministra spoljnih poslova Ivicu Dačića koji navodi da smatra da je podela Kosova najbolje rešenje, „o čemu je govorio i Zoran Đinđić”.

Neki kažu da je zbog toga navukao na sebe gnev koji se završio napadom”, prenosi Srpski telegraf reči Ivice Dačića, predsednika Socijalističke partije Srbije koja je bila na vlasti tokom devedesetih godina sve do rušenja Miloševića i demokratskih promena u Srbiji 2000. godine.

Premijer Zoran Đinđić ubijen je 12. marta 2003. godine. Septembra 2009. na 40 godina zatvora pravosnažno su osuđeni bivši komandant JSO-a Milorad Ulemek Legija kao organizator ubistva, a pripadnik ove jedinice Zvezdan Jovanović kao neposredni izvršilac.

Osim njih, za učešće u atentatu na višegodišnje kazne zatvora osuđena su i desetorica pripadnika Zemunskog klana.

Motiv atentata je, prema obrazloženju sudskog veća, bio zaustavljanje borbe protiv organizovanog kriminala i sprečavanje istrage zločina u kojima je ova ekipa učestvovala.

Politička pozadina, odnosno inspiratori i nalogodavci ovog ubistva, nikada nisu otkriveni.
  Neutemeljeno
Kako su povezana ubistva Đinđića i švedske ministarke? Nikako.
Danas je 21 godina od ubistva premijera Zorana Đinđića, što je Informer video kao zgodnu priliku...
  Manipulisanje činjenicama
Današnje ekskluzive tabloida: Niti su njihove niti su ekskluzive
„EKSKLUZIVNO - Dokumenti nemačkih stručnjaka prvi put u javnosti“, piše na današnjoj naslovn...
  Lažna vest
Tabloidi manipulišući starim snimkom targetiraju novinare televizije Nova S
U tabloidima i na društvenim mrežama trenutno je viralan snimak dela večernjeg Dnevnika televizij...
Mediji koji su takođe objavili ovu vest:
 Republika
 Kurir
 Alo
Zoran Đinđić
Kosovo
O nama
raskrikavanje@krik.rs
011/420-43-04
Raskrikavanje na društvenim mrežama: